profesionalne bolesti, bolesti za koje je dokazano da su posljedica djelovanja štetnosti u radnom procesu i/ili radnom okolišu. Najčešće su uzrokovane nekim kemijskim, fizikalnim ili biološkim čimbenikom na radnome mjestu i obično se pojavljuju nakon višegodišnje izloženosti tomu čimbeniku. To su: silikoza, azbestoza, akustična trauma u minera, vibracijska bolest u sjekača motornom pilom, oštećenje meniska zbog dugotrajnoga klečanja u parketara, otrovanje olovom pri proizvodnji akumulatora, karcinom kože kod izloženosti Sunčevu zračenju, alergijski dermatitis na krom u građevinskih radnika, zamućenje očne leće u ljevača metala, zarazne bolesti zadobivene na poslu gdje postoji rizik od kontaminacije i dr.
Prevencijom, dijagnostikom i liječenjem profesionalnih bolesti bavi se medicina rada. Dijagnostika uključuje radnu anamnezu, utvrđivanje kliničkog oblika bolesti, dokazivanje štetnosti u radnom procesu, utvrđivanje intenziteta štetnosti i trajanja izloženosti štetnosti (moraju biti na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja) te utvrđivanje izravne povezanosti između štetnosti i nastanka bolesti. Dijagnostički je postupak specifičan i karakterističan za svaku bolest.
U RH Zakon o Listi profesionalnih bolesti iz 1998. utvrđuje 44 bolesti koje se smatraju profesionalnima, poslove pri obavljanju kojih se one pojavljuju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnima. Za procjenu štetnosti radnih mjesta postoje pravilnici koji propisuju maksimalno dopuštene koncentracije (MDK) pojedinih štetnih čimbenika u zraku radnih prostora i maksimalno dopuštene razine buke, vibracija, ionizirajućega zračenja i sl., koje ne izazivaju oštećenje zdravlja zaposlenika.
Na radnom se mjestu mogu razviti i bolesti vezane uz rad. One se češće pojavljuju u određenoj radnoj, ali i u općoj populaciji. Uzrokuje ih više čimbenika, pri čem je radni proces samo jedan od mogućih uzročnika, pa se ne smatraju profesionalnima. To su npr. proširene vene ili spuštena stopala zbog stalnoga stajanja, hodanja ili sjedenja, hipertenzija u osoba s povećanim stresom, degenerativne promjene kralježnice u fizičkih radnika koji rade u nepovoljnom i prisilnom položaju. Razvijaju se u osoba sklonih tim bolestima, a mogu se pogoršati pri izloženosti štetnim čimbenicima (npr. astma uzrokovana alergijom na pelud može se pogoršati pri izloženosti prašini ili nadražljivcima kojima koncentracija ne prelazi dopuštene vrijednosti).
